Održano predavanje o prvoj pomoći

Povodom obilježavanja svjetskog Dana prve pomoći, u suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa Duga Resa, u prostoru Demokratskog rasadnika jučer je održano predavanje na temu prve pomoći "Pružanjem pravodobne i pravilne prve pomoći i sprečavanjem ozljeđivanja spašavaju se životi".
Predavanje je održao Miroslav Brozović, koji je naglasio da je pravilnim postupcima prve pomoći i pozivom u pomoć moguće spasiti ljudski život, spriječiti nastanak trajnih posljedica i skratiti trajanje liječenja i oporavka kod ozlijeđene ili naglo oboljele osobe.
Ove godine naglasak je dan na stradavanje u prometu s obzirom da je naša županija izrazito frekventno područje na kojem su prometne nesreće nažalost učestale, a pružanje onih osnova prve pomoći prije samog dolaska Hitne pomoći, može često spasiti ljudski život.
Nakon predavanja u Demokratskom rasadniku u dvorani OŠ Vladimir Nazor održan je realističan prikaz zbrinjavanja unesrećenih osoba. Svako društvo imalo je svoj štand isped kojeg su volonteri demonstrirali pružanje prve pomoći u raznim situacijama poput otvorenih i zatvorenih prijeloma, u slučaju prometne nesreće motorista i slično.

Otvorena retrospektivna izložba slika Jurja Bišćana

Samostalna izložba dugoreškog umjetnika Jurja Bišćana otvorena je jučer u Demokratskom rasadniku. Riječ je o retrospektivnoj izložbi na kojoj su prikazani radovi od ranih 90-tih do danas, a mogu se razgledati do 13. rujna svakim radnim danom od 8-15 sati.
Na otvorenju Izložbe o autoru i njegovim djelima govorio je poznati dugoreški umjetnik Vladimir Halovanić, koji je program obogatio čitanjem stihova prigodnih pjesama iz vlastite zbirke pjesama (stihove pjesama donosimo u nastavku).
Autori postava izložbe: Marija Malović Halovanić, Juraj Bišćan

Stari mlinMrežnicaJuraj Bišćan - Polje lavande

Juraj Bišćan Rođen u Kozalj Vrhu nedaleko Duga Rese sada već pomalo i davne 1948. godine u siromašnoj seoskoj obitelji. S prvim koracima zajedno s majkom dolazi na „Donji mlin“ gdje s ostalima dugareškim „mulcima“ proživljava bezbrižne dane djetinjstva i upija svijet oko sebe. Nakon završene osnovne škole odlazi na doškolavanje u Karlovac gdje izučava zanat za strojobravara. Početkom 70-ih godina prošlog stoljeća uz naglašenu sportsku sve više prepoznaje i umjetničku crtu te počinju prva koketiranja s umjetnošću kroz  slikarstvo, ali i kroz obradu drveta i metala ispoljavajući na taj način specifičan pogled na svijet kojim smo okruženi. U svom gotovo polustoljetnom radu najčešće motive pronalazio je u prirodi s osobitim naglaskom na naš „modrozeleni biser“, Mrežnicu, koja ga prati kako kroz život tako i kroz umjetničko stvaralaštvo.

Kroz ovu prvu samostalnu izložbu slika pokušati će prikazati retrospektivu cjelokupnog stvaralaštva, odrastanje ili možda bolje rečeno umjetnikovo sazrijevanje kroz godine u kojima se polako mijenjao stil umjetnikova izražavanja. Koliko će to biti vidljivo kroz ovaj opus od dvadeset i sedam slika, koji je samo mali dio onoga što se stvaralo godinama, ocijeniti ćete sami.

S iskrenom nadom da ćete uživati....... 

 

Raspored događanja u Demokratskom rasadniku tijekom drugog tjedna mjeseca rujna

U ponedjeljak, 09.09. u 18 sati

otvorenje retrospektivne izložbe slika dugoreškog umjetnika Jurja Bišćana. Izložba ostaje otvorena do 13. rujna, radnim danom od 08-15 sati.

U četvrtak, 12.09. u 9 sati

povodom obilježavanja svjetskog Dana prve pomoći, u suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa Duga Resa, u prostoru Demokratskog rasadnika održat će se predavanje na temu "Pružanjem pravodobne i pravilne prve pomoći i sprečavanjem ozljeđivanja spašavaju se životi"

24., 25. i 26. srpnja razmjena mladih u Demokratskom rasadniku

24., 25. 26. srpnja u Demokratskom rasadniku održana međunarodna razmjena mladih. U drugoj ovogodišnjoj razmjeni mladih pod nazivom "Lets talk European" sudjelovalo je 24 mladih iz Turske, Slovenije i Hrvatske (uglavnom članovi Savjeta mladih Grada Duge Rese).

                

                                

U srijedu, 24. srpnja, odražana je hrvatska kulturna večer. Hravatski sudionici razmjene su aktivno sudjelovali u pripremanju, a isto tako i u prezentiranju svoje zemlje. Pokušali su prikazati svoju zemlju pa tako i svoj zavičaj na najbolji mogući način. Prezentirali su narodne nošnje, a demonstraciju plesova izveli su članovi KUD-a " Sveti Juraj". Nakon toga održana je powerpoint prezentacija s najljepšim i najznačajnijim hrvatskim znamenitostima. Završivši s prezentacijom sudionici razmjene s turske i slovenske strane mogli su degustirati hrvatska jela i pića koja su tipična za naš kraj i Dalmaciju. Kulturnoj večeri pridružili su se i lokalni građani te tako uljepšali i popunili večer, koja je završila hrvatskim pjesmama i plesom.

25.srpnja, održana je turska kulturna večer. Turski sudionici pripremili su svoja najpoznatija jela i donijeli puno ukusnih turskih slatkiša. Održali su vrlo zanimljivu prezentaciju o svojoj zemlji i običajima prikazavši o tome kratke filmove. Nakon degustacije jela i pića imali smo priliku naučiti poneku tursku pjesmu i ples. Kulturnoj večeri su se pridružili i lokalni građani te tako zajedno s nama saznali ponešto o Turskoj.

26.srpnja, održana je slovenska kulturna večer. Slovenski sudionici pripremili su svoja najpoznatija jela u kojima su uživali sudionici iz drugih zemalja. Održali su vrlo zanimljivu prezentaciju o svojoj zemlji i običajima prikazavši kratke filmove o tome. Nakon degustacije jela i pića sudionici su imali priliku naučiti poneku slovensku pjesmu i ples. Kulturnoj večeri su se pridružili i lokalni građani te tako zajedno sa sudionicima saznali ponešto o susjednoj nam Sloveniji.

 

 

 

 


 

U subotu, 06.07. u Demokratskom rasadniku održana književna večer

Ove subote, 06.07. u Demokratskom rasadniku održana je književna večer, koja je organizirana u sklopu 5. Kunstbunker music & art festivala. Večer je otvorila naša sugrađanka, književnica, prevoditeljica, urednica, teoretičarka i povjesničarka književnosti Irena Lukšić, koja je ujedno bila i moderatorica večeri. U umjetničkom dijelu programa, uz Irenu Lukšić nastupile su književnice Sanja Lovrenčić i Lidija Dujić.

  

Irena Lukšić rođena je 10. ožujka 1953. godine u Dugoj Resi.
Diplomirala je i doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Piše prozu, drame, eseje, TV i radio drame, filmske scenarije, stručne i znanstvene radove, te prevodi s ruskog.
Proza joj je prevođena na engleski, makedonski, njemački, slovenski i turski jezik.
Zastupljena u antologijama.
Urednica je Biblioteke Književna smotra i Na tragu klasika, članica redakcija nekoliko domaćih i stranih časopisa, suradnica više međunarodnih znanstvenih projekata.
Suradnica je američke Encyclopedia of World Literature in the 20th Century i Dictionary of Literary Biography, te najvažnijih domaćih enciklopedijskih izdanja.
Povremeno nastupa kao gostujući profesor u zemlji i inozemstvu.
Sudjelovala je na četrdesetak međunarodnih znanstvenih simpozija.

U domaćim i stranim stručnim publikacijama objavila je tristotinjak radova o ruskoj i hrvatskoj književnosti.
Više puta studijski boravila u Rusiji.

OBJAVILA:
Konačište vlakopratnog osoblja, roman, CDD, Zagreb 1981.
Zrcalo, roman za djecu, Mladost, Zagreb 1983.
Sedam priča ili jedan život, pripovijetke, Revija Osijek 1986.
Traženje žlice, roman, Izdavački centar Rijeka, Rijeka 1987.
Noći u bijelom satenu, pripovijetke, Rival, Rijeka 1995.
Nova ruska poezija; panorama novije ruske poezije, dvojezično, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 1998.
Soc-art; zbornik tekstova, Hrvatsko filološko društvo Zagreb 1998.
Jednostavna istina – ruska pripovijetka XX. stoljeća; panorama ruske pripovijetke, Rival, Rijeka 1998.
Antologija ruske disidentske drame; Hrvatski centar ITI, Zagreb 1998.
Ruska emigrantska književna kritika; zbornik, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 1999.
Hrvatska/Rusija; zbornik o rusko-hrvatskim kulturnim vezama, dvojezično, Društvo hrvatskih književnika, Zagreb 1999.
Povratak slomljene strijele, roman, Književni krug Karlovac, Karlovac 2000.
Sjajna zvijezda Rovinja, pripovijetke, Mozaik knjiga, Zagreb 2001.
Hrvatska i svijet; zbornik, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2002.
Krvavi mjesec nad Pompejima, pripovijetke, Ceres, Zagreb 2002.
Ruska književnost u Svemiru; studije, Disput, Zagreb 2003.
Treći val; antologija ruske emigrantske književnosti potkraj 20. stoljeća, Disput i Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2004.
Tajni život laponske princeze, pripovijetke, Disput, Zagreb 2004.
Katalog važnih stvari, kolumne o svakodnevnom životu, Meandar, Zagreb 2005.
Pismo iz Sankt Peterburga, roman, Biblioteka I.G.Kovačić, Karlovac 2006.
Ruski emigranti u Hrvatskoj između dva rata; zbornik, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2006.
Ogledi o ruskoj književnosti; Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2006.
Šezdesete – The Sixties; zbornik, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2007.
Brodski! Život, djelo; zbornik, Disput, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2007.
elektroničko izdanje: Krvavi mjesec nad Pompejima, pripovijetke, 2007. www.elektronickeknjige.com
elektroničko izdanje: Pismo iz Sankt Peterburga, roman, 2008.
Nebeski biciklisti, roman, Disput, Zagreb 2008. www.elektronickeknjige.com
Duga Resa – Ixtlan, pripovijetke, Disput, Zagreb 2008.
Dnevnici, snevnici, rječnici, dnevnička i esejistička proza, Meandar, Zagreb 2009.
Sedamdesete, zbornik. Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2010.
Vjesnici nove književnosti. Prikazi, recenzije, nacrti. Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2010.
Blagovati na tragu klasika, književna “kuharica”. Hrvatsko filološko društvo i Disput, Zagreb 2011.
Gradovi, sela, dvorci. Vodič za literarne turiste. Hrvatsko filološko društvo i Disput, Zagreb 2012.

PREVELA s ruskoga:
– proza:
Aksjonov, Berberova, Bunin, Jerofejev, Harms, Zoščenko, Pelevin, Aleškovski, Tokareva, Družnikov, Čehov, Gazdanov, Platonov, Stogoff, Vojnovič, Prigov, Arcibašev i dr.
– poezija:
Brodski, Tjomkina itd.
– drama:
Koljada, Tolstoj, Puškin, Braća Presnjakov i dr.

SUAUTORICA je dvotomne deskriptivne bibliografije Ruska književnost u hrvatskim književnim časopisima; Croatica Bibliografije, Zagreb I.tom 1981.; II.tom 1992.

PRIREDILA:
Dnevnik Dragojle Jarnević; priredila za tisak integralnu verziju: predgovor, komentari i bilješke, rječnik, Matica hrvatska Karlovac, 2000.
Irina Aleksander: Svi životi jedne ljubavi; memoari i dokumenti; prevela i komentarima opskrbila memoare i dokumentarnu građu, Jesenski&Turk i Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2003.
Irina Aleksander: Samo činjenice, molim; autobiografski roman i dokumenti; prevela i komentarima opskrbila memoare i dokumentarnu građu, Disput i Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2007.
Slavko Mihalić, Stalan izazov umjetničkog djela. Tekstovi iz Telegrama. Priredila i predgovorom opremila. GK I.G. Kovačić, Karlovac 2010.
Irina Aleksander, Douglas Tweed i ostali. Hrvatsko filološko društvo i Disput, Zagreb 2011
U SUAUTORSTVU I SAMOSTALNO UREDILA tematske brojeve “Književne smotre”:

Ruska književnost u dijaspori;
Teški dim;
Šezdesete;
Egzil/Emigracija/Novi kontekst;
XX. stoljeće; Svjetska književnost;
Rubovi, memorija: ruski emigranti u Hrvatskoj;
Književnost u tranziciji;
Sedamdesete;
Voda: nacrt za jednu enciklopediju;
Osamdesete I-II.
Popularna kultura i književnost

NAGRADE:
“Kata Pejnović”, nagrada za kulturu, 1989.
Zlatna plaketa Matice hrvatske za Dnevnik Dragojle Jarnević, 2001.
“J.J. Strossmayer” – nagrada za Dnevnik Dragojle Jarnević, 2001.
“Kiklop” – nagrada za najbolju biblioteku “Na tragu klasika” 2007., 2008. i 2009.
jednomjesečna stipendija u Beču, nagrada austrijskog Kulturkontakta za ukupno književno stvaralaštvo, prevodilački i urednički rad 2009.
Godišnja nagrada Društva hrvatskih književnih prevodilaca za najbolji prijevod fikcionalnog djela, 2009.
Prva nagrada na Natječaju za kratku priču “Zlatko Tomičić” Književnoga kruga Karlovac, 2009.
Treća nagrada na Natječaju za kratku priču “Petar Zoranić” “Zadarskog lista”, 2010.
Javno priznanje Grada Duge Rese za književni, prevodilački i urednički rad, 2010.
“Iso Velikanovic”, godisnja nagrada Ministarstva kulture RH za nabolji prijevod, 2011.
“Kiklop” – nagrada za urednika/cu godine 2011. i 2012.

Lidija Dujić (1965.) diplomirala je i doktorirala filologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Autorica je basnolikih priča za djecu Plagva (2007.), knjiga poezije Suhozid (2010.) i Agavine kćeri (2012.) te književne studije Ženskom stranom hrvatske književnosti (2011.); suautorica priručnika Lutkokazi (2006.) i Hrvatski jezik u poslovnoj komunikaciji (2006.), udžbeničke serije Hrvatski ja volim (2007. – 2012.) te memorabilija Knjiga o Sunčani i Severu (2010.). Djelovala je kao lutkarska pedagoginja Učilišta ZeKaeMa i članica kazališne skupine Fasade koja se bavila vizualnim teatrom (1993. – 2001.), bila predavačica na kolegiju Lutkarstva i scenske kulture Učiteljskog fakulteta u Zagrebu (2001. – 2004.) i kolegiju Dramske pedagogije na Umjetničkoj akademiji u Osijeku (2011.); urednica u izdavačkim kućama Profil i Mala zvona. Objavljuje književne kritike, recenzije, prikaze i znanstvene radove te održava predavanja i prezentacije posvećene recentnoj književnoj produkciji. U časopisima i antologijama zastupljena je kao pjesnikinja i autorica proza za djecu. Poezija joj je prevedena na slovački i slovenski jezik, a knjige koje je uredila za biblioteku Novi profil lektire i Praporac/Mala zvona nagrađene su Nagradom Grigor Vitez.

Sanja Lovrenčić, književnica i prevoditeljica. Piše poeziju, prozu, dramske tekstove i knjige za djecu.  Napisala je i biografiju hrvatske književnice Ivane Brlić Mažuranić U potrazi za Ivanom  za koju je dobila nagradu «Gjalski» 2007. Dobitnica je mnogih nagrada uključujući dva Kiklopa i to za najbolju pjesničku zbirku 2007. te za prijevod zbirke kratkih priča Kuća duhova Virginije Woolf 2012. Vlasnica je i glavna urednica naklade Mala zvona.