Povodom obilježavanja svjetskog Dana prve pomo?i, u suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa Duga Resa, u prostoru Demokratskog rasadnika ju?er je održano predavanje na temu prve pomo?i "Pružanjem pravodobne i pravilne prve pomo?i i spre?avanjem ozlje?ivanja spašavaju se životi".
Predavanje je održao Miroslav Brozovi?, koji je naglasio da je pravilnim postupcima prve pomo?i i pozivom u pomo? mogu?e spasiti ljudski život, sprije?iti nastanak trajnih posljedica i skratiti trajanje lije?enja i oporavka kod ozlije?ene ili naglo oboljele osobe.
Ove godine naglasak je dan na stradavanje u prometu s obzirom da je naša županija izrazito frekventno podru?je na kojem su prometne nesre?e nažalost u?estale, a pružanje onih osnova prve pomo?i prije samog dolaska Hitne pomo?i, može ?esto spasiti ljudski život.
Nakon predavanja u Demokratskom rasadniku u dvorani OŠ Vladimir Nazor održan je realisti?an prikaz zbrinjavanja unesre?enih osoba. Svako društvo imalo je svoj štand isped kojeg su volonteri demonstrirali pružanje prve pomo?i u raznim situacijama poput otvorenih i zatvorenih prijeloma, u slu?aju prometne nesre?e motorista i sli?no.

Samostalna izložba dugoreškog umjetnika Jurja Biš?ana otvorena je ju?er u Demokratskom rasadniku. Rije? je o retrospektivnoj izložbi na kojoj su prikazani radovi od ranih 90-tih do danas, a mogu se razgledati do 13. rujna svakim radnim danom od 8-15 sati.
Na otvorenju Izložbe o autoru i njegovim djelima govorio je poznati dugoreški umjetnik Vladimir Halovani?, koji je program obogatio ?itanjem stihova prigodnih pjesama iz vlastite zbirke pjesama (stihove pjesama donosimo u nastavku).
Autori postava izložbe: Marija Malovi? Halovani?, Juraj Biš?an

Stari mlinMrežnicaJuraj Biš?an - Polje lavande

Juraj Biš?an Ro?en u Kozalj Vrhu nedaleko Duga Rese sada ve? pomalo i davne 1948. godine u siromašnoj seoskoj obitelji. S prvim koracima zajedno s majkom dolazi na „Donji mlin“ gdje s ostalima dugareškim „mulcima“ proživljava bezbrižne dane djetinjstva i upija svijet oko sebe. Nakon završene osnovne škole odlazi na doškolavanje u Karlovac gdje izu?ava zanat za strojobravara. Po?etkom 70-ih godina prošlog stolje?a uz naglašenu sportsku sve više prepoznaje i umjetni?ku crtu te po?inju prva koketiranja s umjetnoš?u kroz  slikarstvo, ali i kroz obradu drveta i metala ispoljavaju?i na taj na?in specifi?an pogled na svijet kojim smo okruženi. U svom gotovo polustoljetnom radu naj?eš?e motive pronalazio je u prirodi s osobitim naglaskom na naš „modrozeleni biser“, Mrežnicu, koja ga prati kako kroz život tako i kroz umjetni?ko stvaralaštvo.

Kroz ovu prvu samostalnu izložbu slika pokušati ?e prikazati retrospektivu cjelokupnog stvaralaštva, odrastanje ili možda bolje re?eno umjetnikovo sazrijevanje kroz godine u kojima se polako mijenjao stil umjetnikova izražavanja. Koliko ?e to biti vidljivo kroz ovaj opus od dvadeset i sedam slika, koji je samo mali dio onoga što se stvaralo godinama, ocijeniti ?ete sami.

S iskrenom nadom da ?ete uživati....... 

 

Raspored doga?anja u Demokratskom rasadniku tijekom drugog tjedna mjeseca rujna

U ponedjeljak, 09.09. u 18 sati

otvorenje retrospektivne izložbe slika dugoreškog umjetnika Jurja Biš?ana. Izložba ostaje otvorena do 13. rujna, radnim danom od 08-15 sati.

U ?etvrtak, 12.09. u 9 sati

povodom obilježavanja svjetskog Dana prve pomo?i, u suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa Duga Resa, u prostoru Demokratskog rasadnika održat ?e se predavanje na temu "Pružanjem pravodobne i pravilne prve pomo?i i spre?avanjem ozlje?ivanja spašavaju se životi"

24., 25. i 26. srpnja razmjena mladih u Demokratskom rasadniku

24., 25. 26. srpnja u Demokratskom rasadniku održana me?unarodna razmjena mladih. U drugoj ovogodišnjoj razmjeni mladih pod nazivom "Lets talk European" sudjelovalo je 24 mladih iz Turske, Slovenije i Hrvatske (uglavnom ?lanovi Savjeta mladih Grada Duge Rese).

                

                                

U srijedu, 24. srpnja, odražana je hrvatska kulturna ve?er. Hravatski sudionici razmjene su aktivno sudjelovali u pripremanju, a isto tako i u prezentiranju svoje zemlje. Pokušali su prikazati svoju zemlju pa tako i svoj zavi?aj na najbolji mogu?i na?in. Prezentirali su narodne nošnje, a demonstraciju plesova izveli su ?lanovi KUD-a " Sveti Juraj". Nakon toga održana je powerpoint prezentacija s najljepšim i najzna?ajnijim hrvatskim znamenitostima. Završivši s prezentacijom sudionici razmjene s turske i slovenske strane mogli su degustirati hrvatska jela i pi?a koja su tipi?na za naš kraj i Dalmaciju. Kulturnoj ve?eri pridružili su se i lokalni gra?ani te tako uljepšali i popunili ve?er, koja je završila hrvatskim pjesmama i plesom.

25.srpnja, održana je turska kulturna ve?er. Turski sudionici pripremili su svoja najpoznatija jela i donijeli puno ukusnih turskih slatkiša. Održali su vrlo zanimljivu prezentaciju o svojoj zemlji i obi?ajima prikazavši o tome kratke filmove. Nakon degustacije jela i pi?a imali smo priliku nau?iti poneku tursku pjesmu i ples. Kulturnoj ve?eri su se pridružili i lokalni gra?ani te tako zajedno s nama saznali ponešto o Turskoj.

26.srpnja, održana je slovenska kulturna ve?er. Slovenski sudionici pripremili su svoja najpoznatija jela u kojima su uživali sudionici iz drugih zemalja. Održali su vrlo zanimljivu prezentaciju o svojoj zemlji i obi?ajima prikazavši kratke filmove o tome. Nakon degustacije jela i pi?a sudionici su imali priliku nau?iti poneku slovensku pjesmu i ples. Kulturnoj ve?eri su se pridružili i lokalni gra?ani te tako zajedno sa sudionicima saznali ponešto o susjednoj nam Sloveniji.

 

 

 

 


 

Ove subote, 06.07. u Demokratskom rasadniku održana je književna ve?er, koja je organizirana u sklopu 5. Kunstbunker music & art festivala. Ve?er je otvorila naša sugra?anka, književnica, prevoditeljica, urednica, teoreti?arka i povjesni?arka književnosti Irena Lukši?, koja je ujedno bila i moderatorica ve?eri. U umjetni?kom dijelu programa, uz Irenu Lukši? nastupile su književnice Sanja Lovren?i? i Lidija Duji?.

  

Irena Lukši? ro?ena je 10. ožujka 1953. godine u Dugoj Resi.
Diplomirala je i doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Piše prozu, drame, eseje, TV i radio drame, filmske scenarije, stru?ne i znanstvene radove, te prevodi s ruskog.
Proza joj je prevo?ena na engleski, makedonski, njema?ki, slovenski i turski jezik.
Zastupljena u antologijama.
Urednica je Biblioteke Književna smotra i Na tragu klasika, ?lanica redakcija nekoliko doma?ih i stranih ?asopisa, suradnica više me?unarodnih znanstvenih projekata.
Suradnica je ameri?ke Encyclopedia of World Literature in the 20th Century i Dictionary of Literary Biography, te najvažnijih doma?ih enciklopedijskih izdanja.
Povremeno nastupa kao gostuju?i profesor u zemlji i inozemstvu.
Sudjelovala je na ?etrdesetak me?unarodnih znanstvenih simpozija.

U doma?im i stranim stru?nim publikacijama objavila je tristotinjak radova o ruskoj i hrvatskoj književnosti.
Više puta studijski boravila u Rusiji.

OBJAVILA:
Kona?ište vlakopratnog osoblja, roman, CDD, Zagreb 1981.
Zrcalo, roman za djecu, Mladost, Zagreb 1983.
Sedam pri?a ili jedan život, pripovijetke, Revija Osijek 1986.
Traženje žlice, roman, Izdava?ki centar Rijeka, Rijeka 1987.
No?i u bijelom satenu, pripovijetke, Rival, Rijeka 1995.
Nova ruska poezija; panorama novije ruske poezije, dvojezi?no, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 1998.
Soc-art; zbornik tekstova, Hrvatsko filološko društvo Zagreb 1998.
Jednostavna istina – ruska pripovijetka XX. stolje?a; panorama ruske pripovijetke, Rival, Rijeka 1998.
Antologija ruske disidentske drame; Hrvatski centar ITI, Zagreb 1998.
Ruska emigrantska književna kritika; zbornik, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 1999.
Hrvatska/Rusija; zbornik o rusko-hrvatskim kulturnim vezama, dvojezi?no, Društvo hrvatskih književnika, Zagreb 1999.
Povratak slomljene strijele, roman, Književni krug Karlovac, Karlovac 2000.
Sjajna zvijezda Rovinja, pripovijetke, Mozaik knjiga, Zagreb 2001.
Hrvatska i svijet; zbornik, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2002.
Krvavi mjesec nad Pompejima, pripovijetke, Ceres, Zagreb 2002.
Ruska književnost u Svemiru; studije, Disput, Zagreb 2003.
Tre?i val; antologija ruske emigrantske književnosti potkraj 20. stolje?a, Disput i Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2004.
Tajni život laponske princeze, pripovijetke, Disput, Zagreb 2004.
Katalog važnih stvari, kolumne o svakodnevnom životu, Meandar, Zagreb 2005.
Pismo iz Sankt Peterburga, roman, Biblioteka I.G.Kova?i?, Karlovac 2006.
Ruski emigranti u Hrvatskoj izme?u dva rata; zbornik, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2006.
Ogledi o ruskoj književnosti; Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2006.
Šezdesete – The Sixties; zbornik, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2007.
Brodski! Život, djelo; zbornik, Disput, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2007.
elektroni?ko izdanje: Krvavi mjesec nad Pompejima, pripovijetke, 2007. www.elektronickeknjige.com
elektroni?ko izdanje: Pismo iz Sankt Peterburga, roman, 2008.
Nebeski biciklisti, roman, Disput, Zagreb 2008. www.elektronickeknjige.com
Duga Resa – Ixtlan, pripovijetke, Disput, Zagreb 2008.
Dnevnici, snevnici, rje?nici, dnevni?ka i esejisti?ka proza, Meandar, Zagreb 2009.
Sedamdesete, zbornik. Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2010.
Vjesnici nove književnosti. Prikazi, recenzije, nacrti. Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2010.
Blagovati na tragu klasika, književna “kuharica”. Hrvatsko filološko društvo i Disput, Zagreb 2011.
Gradovi, sela, dvorci. Vodi? za literarne turiste. Hrvatsko filološko društvo i Disput, Zagreb 2012.

PREVELA s ruskoga:
– proza:
Aksjonov, Berberova, Bunin, Jerofejev, Harms, Zoš?enko, Pelevin, Aleškovski, Tokareva, Družnikov, ?ehov, Gazdanov, Platonov, Stogoff, Vojnovi?, Prigov, Arcibašev i dr.
– poezija:
Brodski, Tjomkina itd.
– drama:
Koljada, Tolstoj, Puškin, Bra?a Presnjakov i dr.

SUAUTORICA je dvotomne deskriptivne bibliografije Ruska književnost u hrvatskim književnim ?asopisima; Croatica Bibliografije, Zagreb I.tom 1981.; II.tom 1992.

PRIREDILA:
Dnevnik Dragojle Jarnevi?; priredila za tisak integralnu verziju: predgovor, komentari i bilješke, rje?nik, Matica hrvatska Karlovac, 2000.
Irina Aleksander: Svi životi jedne ljubavi; memoari i dokumenti; prevela i komentarima opskrbila memoare i dokumentarnu gra?u, Jesenski&Turk i Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2003.
Irina Aleksander: Samo ?injenice, molim; autobiografski roman i dokumenti; prevela i komentarima opskrbila memoare i dokumentarnu gra?u, Disput i Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2007.
Slavko Mihali?, Stalan izazov umjetni?kog djela. Tekstovi iz Telegrama. Priredila i predgovorom opremila. GK I.G. Kova?i?, Karlovac 2010.
Irina Aleksander, Douglas Tweed i ostali. Hrvatsko filološko društvo i Disput, Zagreb 2011
U SUAUTORSTVU I SAMOSTALNO UREDILA tematske brojeve “Književne smotre”:

Ruska književnost u dijaspori;
Teški dim;
Šezdesete;
Egzil/Emigracija/Novi kontekst;
XX. stolje?e; Svjetska književnost;
Rubovi, memorija: ruski emigranti u Hrvatskoj;
Književnost u tranziciji;
Sedamdesete;
Voda: nacrt za jednu enciklopediju;
Osamdesete I-II.
Popularna kultura i književnost

NAGRADE:
“Kata Pejnovi?”, nagrada za kulturu, 1989.
Zlatna plaketa Matice hrvatske za Dnevnik Dragojle Jarnevi?, 2001.
“J.J. Strossmayer” – nagrada za Dnevnik Dragojle Jarnevi?, 2001.
“Kiklop” – nagrada za najbolju biblioteku “Na tragu klasika” 2007., 2008. i 2009.
jednomjese?na stipendija u Be?u, nagrada austrijskog Kulturkontakta za ukupno književno stvaralaštvo, prevodila?ki i uredni?ki rad 2009.
Godišnja nagrada Društva hrvatskih književnih prevodilaca za najbolji prijevod fikcionalnog djela, 2009.
Prva nagrada na Natje?aju za kratku pri?u “Zlatko Tomi?i?” Književnoga kruga Karlovac, 2009.
Tre?a nagrada na Natje?aju za kratku pri?u “Petar Zorani?” “Zadarskog lista”, 2010.
Javno priznanje Grada Duge Rese za književni, prevodila?ki i uredni?ki rad, 2010.
“Iso Velikanovic”, godisnja nagrada Ministarstva kulture RH za nabolji prijevod, 2011.
“Kiklop” – nagrada za urednika/cu godine 2011. i 2012.

Lidija Duji? (1965.) diplomirala je i doktorirala filologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Autorica je basnolikih pri?a za djecu Plagva (2007.), knjiga poezije Suhozid (2010.) i Agavine k?eri (2012.) te književne studije Ženskom stranom hrvatske književnosti (2011.); suautorica priru?nika Lutkokazi (2006.) i Hrvatski jezik u poslovnoj komunikaciji (2006.), udžbeni?ke serije Hrvatski ja volim (2007. – 2012.) te memorabilija Knjiga o Sun?ani i Severu (2010.). Djelovala je kao lutkarska pedagoginja U?ilišta ZeKaeMa i ?lanica kazališne skupine Fasade koja se bavila vizualnim teatrom (1993. – 2001.), bila predava?ica na kolegiju Lutkarstva i scenske kulture U?iteljskog fakulteta u Zagrebu (2001. – 2004.) i kolegiju Dramske pedagogije na Umjetni?koj akademiji u Osijeku (2011.); urednica u izdava?kim ku?ama Profil i Mala zvona. Objavljuje književne kritike, recenzije, prikaze i znanstvene radove te održava predavanja i prezentacije posve?ene recentnoj književnoj produkciji. U ?asopisima i antologijama zastupljena je kao pjesnikinja i autorica proza za djecu. Poezija joj je prevedena na slova?ki i slovenski jezik, a knjige koje je uredila za biblioteku Novi profil lektire i Praporac/Mala zvona nagra?ene su Nagradom Grigor Vitez.

Sanja Lovren?i?, književnica i prevoditeljica. Piše poeziju, prozu, dramske tekstove i knjige za djecu.  Napisala je i biografiju hrvatske književnice Ivane Brli? Mažurani? U potrazi za Ivanom  za koju je dobila nagradu «Gjalski» 2007. Dobitnica je mnogih nagrada uklju?uju?i dva Kiklopa i to za najbolju pjesni?ku zbirku 2007. te za prijevod zbirke kratkih pri?a Ku?a duhova Virginije Woolf 2012. Vlasnica je i glavna urednica naklade Mala zvona.